TRAŽI
Potraga za odgovorima na
pitanja o životu i Bogu
pitanja o životu i Bogu
TRAŽI
Autor: Marilyn Adamson
Svi mi želimo uspjeti u životu, osjećati da smo učinili pravu stvar. A ako drugi misle da su otkrili kako mogu biti zadovoljni i kako im život može biti smislen, trebali bismo barem proučiti što to oni vjeruju pa razmisliti bi li se to moglo primjeniti i na nas. Što je s velikim svjetskim religijama? Ima li u njima nešto što će dati našim životima veću stabilnost i vrijednost?
Pružamo vam mogućnost da zavirite u ove velike svjetske vjerske sustave: New age, Hinduizam, Budizam, Islam, Kršćanstvo.* Donosimo kratki opis svake od ovih religija, s posebnim karakteristikama koje je razlikuju od drugih sustava, te moguće praktične primjene svake religije na život svakoga od nas. Autor zatim ostavlja vama na razmatranje nekoliko odlomaka koj opisuju na koji način se Isusova učenja razlikuju od svih ostalih vjerskih sustava.
*Svaka od navedenih religija ima svoje sekte koje se razlikuju u uvjerenjima. Opis dan u daljnjem tekstu govori o srži svake religije. Postoje i druge religije vrijedne razmatranja, ali u svrhu kratkoće teksta, odabrali smo ove religije.
Većina Hindusa štuje mnoštvo bogova i božica, neki i do 300 000 njih. Ti različiti bogovi, sjedinjuju se u univerzalnom duhu koji se naziva Krajnja Stvarnost ili Brahman. Brahman nije bog, nego pojam za krajnje jedinstvo. Razni bogovi i božice utjelovljuju se u idolima, kipovima, hrmovima, guruima, rijekama, životinjama, itd.
Hindusi vide svoj položaj u životu kao posljedicu onoga što su činili u prethodnom životu. Ako je njihovo ponašanje bilo zlo, mogu iskusiti ogromne poteškoće u ovom životu. Cilj Hindusa je da se oslobodi zakona karme, tj. neprestanog reinkarniranja.
Postoje tri načina da se dokrajči taj krug karme: 1. biti s ljubavlju odan nekom od hinduskih božanstava; 2. rasti u znanju kroz meditaciju Brahmana (jedinstva), kako bi se došlo do spoznaje da životne okolnosti nisu stvarne, da je svjesnost postojanja sebe kao zasebne jedinke samo iluzija i da je samo Brahman stvarnost; 3. biti predan različitim religijskim ceremonijama i ritualima.
Osobna korist Hinduizma jest ta da pojedinac ima slobodu izabrati kako će razvijati duhovno savršenstvo. Hinduizam ima moguće objašnjenje za patnju i zlo u svijetu. Prema Hinduizmu, patnja koju osoba iskusi, bilo u obliku gladi, bolesti, neke katastrofe ili bilo kakva druga patnja, zaslužena je posljedica zlih djela te osobe u njenom prošlom životu. Samo je duša važna i ona će jednog dana biti slobodna od ciklusa ponovnih rođenja i odmoriti se.
New age zagovara razvoj vlastite moći i božanskih osobina svake osobe. Kada govori o Bogu, sljedbenik New Age-a ne govori o transcendentalnom, osobnom Bogu koji je stvorio svemir, već o višoj svijesti u sebi samome. Pojedinac u New Age-u vidi sebe kao Boga, kozmos, svemir. U stvari, sve što vidimo, čujemo, osjećamo ili zamišljamo smatra se božanskim.
New Age je vrlo eklektičan (preuzima svoja vjerovanja iz mnogo raznih izvora), te se smatra kao skupom pradavnih duhovnih tradicija. Priznaje više bogova i božica, kao što je slučaj u Hiduizmu. Zemlja se smatra izvorom sve duhovnosti te ima svoju vlastitu inteligenciju, emocije i božansku narav. Ali „ja“ je iznad svega. „Ja” je začetnik, upravitelj i bog svega. Ne postoji stvarnost izvan onoga što pojedinac odredi.
New Age poučava široki spektar tehnika istočnjačkog misticizma, duhovnih, metafizičkih i duševnih tehnika, kao što su vježbe disanja, pjevanje, bubnjanje, meditacija, a sve u svrhu razvoja promjenjene svijesti o vlastitoj božanskoj naravi.
Sve negativno u osobnom iskustvu pojedinca (neuspjesi, tuga, srdžba, sebičnost, bol) smatra se iluzijom. Budući da pojedinac vjeruje kako je sâm potpuno suveren nad svojim životom, ništa u njegovom životu nije pogrešno, negativno ili bolno. S vremenom osoba se duhovno razvije do stupnja gdje ne postoji objektivna, vanjska stvarnost. Postajući bog, čovjek stvara svoju vlastitu stvarnost.
Budisti ne štuju Boga ili bogove. Ljudi izvan Budizma obično misle da Budisti štuju Budu. No Buda (Siddharta Gautama) nikada za sebe nije tvrdio da je božanstvo. Ali Budisti smatraju da je on postigao ono što i oni teže postići, a to je duhovno prosvjetljenje i oslobođenje od vječnog kruga života i smrti. Većina Budista vjeruje da se osoba rađa nebrojeno mnogo puta, što znači da neprekidno mora podnositi patnju. Cilj je da čovjek zaustavi ta ponovna rađanja. Budisti vjeruju da osobne želje, nesklonost i zablude uzrokuju ponovna rađanja. Stoga je cilj očistiti svoje srce, osloboditi se svih žudnji za tjelesnim ugodama i usredotočenosti na samoga sebe.
Budisti se pridržavaju određenih vjerskih principa i vrlo su predani meditaciji. Za njih meditacija ne znači usredotočavanje svoga uma na nekog boga, baš naprotiv, to je samodisciplina. Kroz meditaciju osoba može postići Nirvanu, tj. „gašenje“ vatre žudnje.
Budizam potiče i zagovara nešto što je zajedničko gotovo svim velikim religijama: disciplinu, vrijednosti i upute po kojima je poželjno živjeti.
Muslimani vjeruju da postoji samo jedan svemogući Bog, Alah, koji je bezgranični poglavar, nadmoćan nad čovječanstvom i odvojen od njega. Alah se smatra stvoriteljem svemira i izvorom sveg dobra i zla. Sve što se događa je Alahova volja. On je moćan i strog sudac, koji će biti milosrdan prema svojim sljedbenicima, ovisno o dostatnosti njihovih dobrih djela i religiozne privrženosti u njihovom životu. Odnos Alaha i vjernika jest odnos gospodara i sluge.
Iako Muslimani časte nekoliko proroka, Muhamed se smatra posljednjim, a njegove riječi i stil života autoritet su za svakog pojedinca. Da bi bio Musliman, pojedinac mora vršiti pet religijskih dužnosti: 1. ponavljati vjerovanje o Alahu i Muhamedu, 2. recitirati određene molitve na arapskom pet puta dnevno, 3. davati onima koji su u potrebi, 4. jedan mjesec svake godine postiti od hrane, pića, spolnih odnosa i pušenja od izlaska do zalaska sunca i 5. jednom u životu hodočastiti u Meku. Nakon smrti, ovisno o tome koliko su vjerno izvršavali ove dužnosti, Muslimani se nadaju ući u raj. Ako ne zadovolje, bit će vječno kažnjeni u paklu.
Mišljenja mnogih o religiji i Bogu poklapaju se u velikoj mjeri s vjerovanjima Islama. Islam naučava da postoji jedan Bog koji je iznad svega, a koga štujemo dobrim djelima i disciplinom u pridržavanju vjerskih rituala. Nakon smrti osoba prima nagradu ili kaznu, ovisno o provođenju vjere u život.
Kršćani vjeruju u Boga punog ljubavi, koji se objavio i kojeg možemo osobno upoznati u ovom životu. Prema Isusovom učenju, fokus nije na vršenju vjerskih obreda ili izvršavanju dobrih djela, već na tome da uživamo u odnosu s Bogom i rastemo kako bismo ga bolje upoznali.
Vjera u sâmog Isusa Krista, a ne samo u njegova učenja, jest način na koji kršćanin može iskusiti radost i smislen život. Za vrijeme svoga zemaljskog života Isus se nije predstavio kao prorok koji ukazuje na Boga ili kao učitelj koji će donijeti prosvjetljenje. Naprotiv, Isus je tvrdio da je on sâm Bog u ljudskom obliku. Činio je čuda, opraštao grijehe ljudima i rekao da će svatko tko vjeruje u njega imati vječni život. Davao je izjave poput ove: „Ja sam svjetlo svijeta. Tko mene slijedi, sigurno neće ići po tami, nego će imati svjetlo koje vodi u život“.1
Kršćani smatraju Bibliju Božjom pisanom porukom čovječanstvu. Uz to što predstavlja povijesni dokument o Isusovom životu i čudima, Biblija otkriva Božji karakter, njegovu ljubav i istinu te kako pojedinac može imati osoban odnos s Bogom. S kakvim se god okolnostima kršćanin morao nositi u svom životu, može se s pouzdanjem okrenuti mudrom i moćnom Bogu koji ga istinski voli. Kršćani vjeruju da Bog odgovara na molitve i da život poprima smisao dok oni žive dajući čast Bogu.
Razmatrajući ove sustave vjerovanja i njihova mišljenja o Bogu, moramo priznati da postoje vrlo velike razlike:
Štuju li sve religije istog Boga? Razmislimo malo o ovome. New Age naučava da bi se svi trebali usredotočiti na jednu kozmičku svijest, što isključuje vjerovanje Islama u jednog Boga, isključuje vjerovanje Hinduizma u mnoštvo bogova i to bi zahtijevalo da Budisti ustvrde da nekakvo Božanstvo postoji.
Najveće religije svijeta (Hinduizam, New Age, Budizam, Islam i život s Isusom Kristom) međusobno se veoma razlikuju. Samo jedna od njih tvrdi da postoji osoban Bog pun ljubavi kojega možemo upoznati sada, u ovom životu. Isus Krist govorio je o Bogu koji nas poziva u odnos sa sobom te kroz život hoda uz nas kao naš tješitelj, savjetnik i moćan Bog koji nas voli.
U Hinduizmu osoba je prepuštena samoj sebi u nastojanjima da se oslobodi karme. U New Ageu osoba sama nastoji doseći svoju božansku prirodu. Budizam je individualna potraga za oslobođenjem od svih želja. U Islamu pojedinac slijedi vjerske zakone kako bi nakon smrti postigla raj. U Isusovim učenjima vidimo da on govori o osobnom odnosu s osobnim Bogom. To je odnos koji započinje u ovom životu i prenosi se i nakon smrti.
Odgovor glasi: može. Ne samo da se možete povezati s Bogom, nego isto tako možete biti sigurni da vas on potpuno voli i prihvaća.
Mnoge svjetske religije prepuštaju pojedincu da se sam bori i nastoji postići duhovno savršenstvo. Buda, na primjer, nikada nije tvrdio da je bezgrešan. Muhamed je isto tako govorio kako mu je potreban oprost. „Koliko god mudri, nadareni, utjecajni bili drugi proroci, gurui i učitelji, bili su dovoljno realni da priznaju da su nesavršeni, baš kao i svatko od nas.“2
S druge strane, Isus Krist nikada nije spomenuo svoj vlastiti grijeh niti ostavio ikakvu mogućnost za njega. Naprotiv, Isus je ljudima opraštao njihove grijehe, a želi i nama oprostiti naš grijeh. Svi smo mi svjesni onoga što smo skrivili, nekih naših osobina radi kojih nas ljudi manje cijene, područja u svojim životima za koja bismo i sami voljeli da ne postoje. Možda se radi o ovisnosti o nečemu, eksplozivnoj naravi, nečistoći, srcu punom mržnje... Bog voli nas kao osobe, ali mrzi naš grijeh i kaže da je posljedica našega grijega odvojenje od njega i nepoznavanje njega. Ali Bog nam je isto tako omogućio da primimo njegov oprost te da ga upoznamo. Omogućio nam je to kroz Isusa Krista. Isus, Božji sin, Bog u ljudskom tijelu, preuzeo je sav naš grijeh na sebe, patio je na križu te je svojevoljno umro umjesto nas. Biblija kaže: „Po ovom smo upoznali Ljubav: on je za nas položio život svoj.“3
Bog nam nudi potpuni oprost zbog Isusove smrti koju je podnio umjesto nas. Taj oprost odnosi se na sve naše grijehe, prošle, sadašnje i buduće. Isus ih je sve platio. Bog, onaj koji je stvorio svemir,voli nas i želi imati odnos s nama. „U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu.“4
Kroz Krista Bog nam nudi stvarnu slobodu od grijeha i krivnje. On ne ostavlja čovjeka samoga s njegovim neuspjesima i blijedom nadom da će jednoga dana postati bolja osoba. U Isusu Kristu Bog je čovječanstvu pružio ruku i omogućio nam da ga upoznamo i živimo s njim. „Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.“5
Stvorio nas je kako bismo živjeli u svakodnevnom živom odnosu s njim. Isus je rekao: „Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada... i onoga tko dođe k meni neću izbaciti.“6 Isus poziva ljude ne samo da slijede njegovu nauku, već da slijede njega. rekao je: „Ja sam put, istina i život.“7 Za razliku od ostalih vjerskih učitelja koji su tvrdili da govore istinu, Isus tvrdi da on jest istina.8
Isus je tvrdio da je on Bog, jednak Bogu, jedno s njim. Za tu svoju tvrdnju dao nam je i dokaz. Rekao je da će biti razapet na križu te da će se vratiti od mrtvih u život nakon tri dana. Nije rekao da će s jednoga dana reinkarnirati i živjeti svoj sljedeći život. Kad bolje razmislimo, kako bi itko uopće mogao znati je li se reinkarnirao i u koju osobu se reinkarnirao? Naprotiv, rekao je da će se tri dana nakon ukopa pokazati onima koji su ga vidjeli kako umire. Toga trećeg dana mnogi ljudi su se uvjerili da je njegov grob bio prazan i svjedočili su kako su ga vidjeli živoga. A sada nam nudi vječni život.
Mnoge religije stavljaju naglasak na duhovne napore pojedinca. Isus nam govori da je duhovni život dvosmjerna interakcija između čovjeka i Boga. „Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno.“9 S Bogom možete komunicirati, a on će odgovarati na vaše molitve, pružiti vam mir i radost, dati vam smjer u životu, pokazati vam svoju ljubav i preobraziti vaš život. Isus je rekao: „Ja dođoh da [ljudi] život imaju, u izobilju da ga imaju.“10 To ne znači da će život postati savršen i da više nikada neće biti problema. Ali to znači da ćete usred životnih oluja imati vodstvo Boga koji želi biti uključen u vaš život i koji će vam pokazati da je njegova ljubav prema vama trajna i nepromjenjiva.
Odnos s Bogom nije odluka da postanemo bolja osoba, kao što je to slučaj sa Plemenitim osmostrukim putem, Pet stupova Islama, meditacijom, dobrim djelima, pa čak i sa Deset zapovijedi. Sve ove metode su jasno definirani putovi do dublje duhovnosti koje je relativno lako slijediti. Ali nakon nekog vremena svaka od ovih metoda postaje teret, nedostižna težnja za savršenstvom, a sam Bog još uvijek ostaje negdje daleko od naših svakodnevnih života. Naša nada ne leži u pridržavanju zapovijedi ili duhovnih standarda, nego u poznavanju Spasitelja koji nas u potpunosti prihvaća zbog naše vjere u njega i njegove žrtve za nas. Svoje mjesto u raju nećemo zaslužiti vjerskim naporima ili dobrim djelima. Nebo (raj) nam je besplatan dar koji primamo u trenutku kad po vjeri započnemo odnos s Isusom Kristom.
Biste li voljeli primiti potpuno Božje oproštenje i osobno iskusiti Božju ljubav?
Odnos s Bogom možete započeti sada. Jednostavno zamolite boga da vam oprosti sve vaše nesavršenosti, pogreške i zamolite ga da uđe u vaš život. Isus je rekao: „Evo, stojim na vratima [tvoga srca] i kucam; posluša li tko glas moj i otvori mi vrata, unići ću k njemu.“11 Želite li započeti odnos s Bogom koji vas je stvorio i koji vas iskreno i duboko voli? Ako je to iskrena želja vašeg srca, možete to učiniti sada. Jednostavno recite Bogu: „Bože, molim te da mi oprostiš i pozivam te da sada uđeš u moj život. Isuse, hvala ti što si umro za moje grijehe. Hvala ti što ulaziš u moj život baš kako si i obećao.“
Biblija nam nadalje kaže: „A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime.“12 Ako ste iskreno pozvali Boga da uđe u vaš život, upravo ste započeli osoban odnos s njim. To je kao da ste ga upravo susreli i on vam želi pomoći da rastete, da ga bolje upoznajete, da iskusite njegovu ljubav prema vama te da vas on vodi svojom mudrošću u svakoj odluci koja se nađe ispred vas. Evanđelje po Ivanu koje se nalazi u Bibliji dobro je početno štivo koje će vas uputiti da više naučite o odnosu s Bogom. Isto tako, naša preporuka je da kažete nekome, prijatelju, članu obitelji ili nekoj osobi od povjerenja, da ste donijeli odluku da živite s Isusom.
U svim ostalim svjetskim religijama osoba se usredotočuje na nauku, ideje, putove, vjerske obrede. A kroz Isusa osoba se usredotočuje na Boga koji je moćan i pun ljubavi. U svakom trenutku možete s njim razgovarati i on će vas voditi kroz život. On vas neće samo uputiti na put, filozofiju ili vjerska djela. On vam otvara svoje ruke i srce da ga upoznate, da doživite radost te da imate puno pouzdanje u njegovu ljubav prema vama usred svih životnih izazova. „Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo.“13
| ► | Upravo sam pozvao Krista u svoj život. (Evo nekih korisnih informacija.) |
| ► | Pozvao bih Krista u svoj život. Molim dodatna objašnjenja. |
| ► | Imam pitanje… |
Fusnote: (1) Evanđelje po Ivanu 8,12 (2) Erwin W. Lutzer, Krist među drugim bogovima (Chicago: Moody Press,1994), str. 63 (3) Prva Ivanova poslanica 3,16 (4) Prva Ivanova poslanica 4,9 (5) Evanđelje po Ivanu 3,16 (6) Evanđelje po Ivanu 6,35.37 (7) Evanđelje po Ivanu 14,6 (8) Lutzer, str. 106 (9) Psalam 145,18 (10) Evanđelje po Ivanu 10,10 (11) Otkrivenje 3,20 (12) Evanđelje po Ivanu 1,12 (13) Prva Ivanova poslanica 3,1
