Znanstvenik spominje dokaz koji upućuje na Boga

Pogledajte članak: Postoji li Bog?

Dr. Francis Collins, voditelj projekta Human Genome. Korišteno uz dopuštenje Veritas Foruma (www.Veritas.org).

Video tekst:

Pretpostavimo da je gravitacijska konstanta bila samo mrvicu slabija.

Nevjerojatno, ali da je samo za jedan kroz 10¹⁴ slabija od svoje stvarne vrijednosti, nakon velikog praska ne bi bilo dovoljno gravitacijske sile da sjedini zvijezde, galaksije, planete i nas. Imali bismo beskrajno raspršen, sterilni svemir bez mogućnosti ičega sličnog životu.

Da je gravitacijska konstanta bila malo jača, sve bi se bilo malo prerano odvilo i nakon velikog praska uslijedilo bi veliko drobljenje. Ne bi to bio lijep prizor jer za nastanak života potrebno je vrijeme. A to vrijeme ne bi bismo imali.

Ovdje, dakle, imamo zaista zanimljivu pojavu u kojoj ta konstanta, koja je mogla imati bilo kakvu vrijednost koju možemo zamisliti, ima upravo točnu vrijednost, male tolerancije, koja omogućava život.

A to je samo jedna od petnaestak takvih konstanta s kojima, ako malo čeprkate, dobijete svemir koji nije sposoban podržati nikakav oblik života. Ne govorim samo o životu koji je nama prepoznatljiv, već o životu koji uključuje složenost.

A to se čini pravim izazovom za striktnog ateista. Iako postoji izlaz. Dopustite da vam kažem koji je to izlaz.

U osnovi imate dvije mogućnosti. Prije svega, ne možete reći da je to samo slučajnost. To je previše nevjerojatno da bi bilo slučajnost. Dakle, pretpostavimo da postoji beskonačni niz paralelnih svemira koje ne možemo mjeriti i koji imaju različite vrijednosti ovih konstanta. Pretpostavimo i da moramo živjeti u onom svemiru u kojem je život moguć ili ne bismo bili ovdje i razgovarali o tome.

Ili, morate priznati da su zapravo te konstante namjerno određene. A koji od tih zaključaka zahtijeva više vjere?